U Župskom Aleksandrovcu postoje dva muzeja koja čuvaju tradiciju Župe i govore o njenoj bogatoj istoriji. Oba muzeja se nalaze u samom gradu i to su Zavičajni muzej i Muzej vinarstva i vinogradarstva. U njima se čuvaju dragoceni predmeti koji opisuju ovaj kraj i koji su dokaz da je vino pravljeno na ovim prostorima od davnina. U muzejima možete videti župske venere stare nekoliko hiljada godina, replike župskih poljana, staro oruđe koje je korišćeno za proizvodnju vina i mnoge druge predmete.

Morbi vitae purus dictum, ultrices tellus in, gravida lectus.

OSNOVAN

1991. godine

POSTAVKA

preko 3000 predmeta

RADNO VREME

radnim danima 08-15

Zavičajni muzej Aleksandrovca je neizostavni činilac kulturnih dešavanja ne samo u Župi već i na mnogo širem prostoru. Svake godine se u organizaciji Zavičajnog muzeja Župe održi na desetine izložbe, koncerata, književnih večeri, a u poslednjih nekoliko godina naš rad je skoncentrisan i na aktivnosti na terenu, tj. na prikupljanju, obradi i prezentaciji kulturnog blaga Župe. Težnja Zavičajnog muzeja Župe je očuvanje kulturne baštine Župe.

zavicajni_muzej-01

Osim primarne delatnosti prikupljanja i čuvanja eksponata vezanih za istoriju Župe (arheološka iskopavanja, obrada i prikazivanje eksponata) arheoloških, istorijskih i etnografskih, muzej svake godine organizuje niz događaja koji pobuđuju sve veću pažnju javnosti. Pre svega tu mislimo na manifestaciju „Koznik grad vitezova“ koja se svakog avgusta održava na srednjovekovnom gradu Kozniku već četiri godine. Već dve godine pod pod okriljem Zavičajnog muzeja Župe, u saradnji sa Etnografskim institutom SANU traje projekat „Istraživanje nematerijalne kulturne baštine Župe“, a po prvi put 2012. godine štampan je i tematski zbornik sa radovima koji su nastali obradom materijala prikupljenog na terenu.

Istorijat

Zavičajni muzej Župe iz Aleksandrovca zvanično je otvoren na Svetog Savu, 27. januara 1991. godine i zauzima dostojno mesto i ugled u stručnim krugovima, naučnoj i široj javnosti kao afirmisana institucija u oblasti zaštite kulturnih dobara. Muzej je pre svega delo ’’Collegiuma historisuma Župa’’ tj. družine đaka osnovane pri Gimnaziji u Aleksandrovcu pre 40 godina koja je radila na sakupljanju, čuvanju i prezentovanju kulturno – istorijskog bogatstva Župe pod palicom profesora istorije Miloslava Bondžića.

Iz njihovog višedecenijskog predanog rada je prvo nastala Zavičajna zbirka smeštena u Domu kulture a potom i današnji muzej. Muzej je smešten u užem centru grada u „Kući popa Marka“ koja se nalazi pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Izložbena postavka

Ukupna površina podrumskog i spratnog dela muzeja je 381 metara kvadratnih i u njemu je smeštena arheološka, etnografska i istorijska postavka sa oko 3000 predmeta. Fototeka muzeja sadrži oko 6.000 fotografija i negativa, a biblioteka 1400 knjiga. Najvredniji eksponati su četiri neolitske statue koje pripadaju vinčanskoj kulturnoj grupi sa lokaliteta Vitkovačko polje, a dela su prvih zemljoradnika sa ovih prostora pre oko 6000 godina. Ove statue su tokom velike svetske izložbe posvećene ženi u praistoriji bile izlagane u mnogim svetskim muzejima, u Nici, Parizu, Japanu…

Od 1991. godine i, kažu neki izvori, izložbe u Nici ove figurine od terakote imaju i svoja imena, Lady of Aleksandrovac, Venus de Župa, Madame de Vitkovo и Madame de Venčac dobijena prema ovdašnjim toponimima. Najpozantija od njih ,svojevrsni simbol Aleksandrovca i , kažu, budući logo vrhunskih vina iz ovog kraja je Lady of Aleksandrovac ovde prekrštena u Miladija. U pozi ruku oslonjenih šakama na bokove, sa očima u obliku slova V, na svom šestougaonom licu već je , od prvog , a sprema se sedmi, sajma vina simbol vinara ovog kraja. Od tada se koristi i kao simbol „Župske berbe“ koja , zadnjih godina, u četri dana trajanja, početkom septembra okupi i do pola miliona posetilaca.

Osim epohe neolita u arheološkoj postavci Zavičajnog muzeja Župe se nalazi još nekoliko vrednih eksponata iz kasnijih perioda. Pre svega treba pomenuti bronzanu sekiru i rimski ratnički pojas sa lokaliteta Ivkovića kuće koji su takođe poznati široj naučnoj javnosti.

Etnografska postavka je najbogatija i sa preko 600 predmeta predstavlja vernu repliku života u župskim vinogradarskim naseljima koja se nazivaju Poljane i jedinstvena su na ovim prostorima.

Istorijska postavka predstavljena je većim delom fotografijama koje prate istorijski razvoj Župe od kraja 19. veka do danas. Takođe, ova postavka sadrži delove naoružanja iz vremena Prvog srpskog ustanka, Prvog i Drugog svetskog rata kao i obilje dokumenata iz tog perioda.

Zavičajni muzej Župe je organizator manifestacije „Koznik-grad vitezova“. Takođe organizuje izložbe promocije i predavanja vezana za kulturu Župe, ali i Srbije uopšte. Zavičajni muzej Župe ima stručan, školovan i sposobon kadar koji teži da na što bolji način sačuva i prezentuje kulturno blago Župe za buduća pokoljenja.